Alzheimerova bolest je degenerativna i neizlječiva bolest. Međutim, čini se da uvođenje prirodnih lijekova i suplementacija oboljelih u nekim slučajevima može ublažiti simptome i usporiti njihov razvoj. Doznajte više.


Ginkgo (izvor: Pixabay.com)


Uvodna napomena

Oboljeli od Alzheimerove bolesti često osim osnovne bolesti imaju još poneku dijagnozu te uzimaju određenu terapiju. Stoga je prije uporabe bilo kojeg od prirodnih lijekova i/ili suplemenata nužno konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom, kako bi se eventualni rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Doziranje također treba prilagoditi oboljelomu, već prema savjetu liječnika ili ljekarnika. Praćenje učinka i nuspojava je zadaća njegovatelja i obitelji.


Učinkovitost prirodnih lijekova i suplemenata u liječenju Alzheimerove bolesti

Iako su danas mnogi prirodni lijekovi i suplementi "na glasu" kao učinkoviti u ublažavanju simptoma demencije, treba se imati u vidu da se te tvrdnje temelje više na osobnim svjedočanstvima i tradiciji, a manje na ozbiljnim i sustavnim znanstvenim istraživanjima. Zbog toga ih se treba uzeti s rezervom i smanjiti očekivanja na minimum. Ipak, budući da je u borbi s ovom opakom bolešću svaka pomoć dobro došla, nije zgorega pokušati uvesti neki od preparata / suplemenata, i vidjeti ima li kod oboljeloga ikakvih pomaka na bolje. 


Prirodni lijekovi i suplementi

Ginkgo biloba

Ginkgo biloba je ekstrakt koji se dobiva iz osušenih listova drveta ginkga te je dostupan u kapsulama, tabletama i tinkturama. Smrvljeni osušeni listovi se mogu koristiti i kao čaj.

Smatra se da ekstrakt ginkga ima antioksidativna i protuupalna svojstva. Ljekovitost ginkga se najviše očituje u pospješivanju cirkulacije, a to se posebno odnosi na mikro-cirkulaciju, odnosno protočnost malih krvnih žila i kapilara. Zbog ovoga svojstva, ginkgo se koristi za poboljšanje prokrvljenosti mozga, što posljedično pozitivno utječe na kognitivne funkcije poput pamćenja, koncentracije i rasuđivanja. Neke znanstvene studije dale su naznake da bi ginkgo mogao pomoći u očuvanju zdravlja neurona i neuronskih veza, ali za konačnu potvrdu su ipak potrebna opsežnija istraživanja. 

Ginkgo se također smatra korisnim u ublažavanju anksioznosti (tjeskobe), koja je čest pratitelj oboljelih od Alzheimerove bolesti. Međutim, treba obratiti posebnu pozornost na interakcije s lijekovima koji se koriste kod anksioznosti.

Moguće nuspojave uzimanja ginkga uključuju mučninu, povraćanje, glavobolju, vrtoglavicu, proljev i nemir. 

Ginkgo ne bi trebala uzimati djeca, trudnice, oboljeli od epilepsije, kao i oni koji uzimaju antikoagulante (lijekove protiv zgrušavanja krvi). 


Kurkuma

Kurkuma je začin, a njezin biljni pigment kurkumin pokazao se ljekovitim na više načina - djeluje antialergijski, protuupalno, antibakterijski, moćan je antioksidans, a navodno pomaže regulaciji šećera u krvi te u detoksikaciji organizma. Zbog svih ovih osobina, kurkuma se općenito preporučuje u preventivi degenerativnih bolesti, što onda uključuje i Alzheimerovu bolest. Što se tiče djelovanja kurkume kod već prisutne bolesti, neke znanstvene studije pokazale su smanjenje beta-amiloidnih plakova na mozgu već kod umjerenog uzimanja kurkumina. 

Kurkumin se može uzimati korištenjem začina kurkume i curryja (čiji je kurkuma sastavni dio) ili u tabletama / kapsulama. Budući da kurkumin razrjeđuje krv, na oprezu bi trebali biti oni koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi (Martefarin, Varfarin). Dugoročno uzimanje većih doza može dovesti do stvaranja žućnih i bubrežnih kamenaca. Valja također imati na umu da kurkumin može otežati apsorpciju željeza.

Kokosovo ulje

Kaprilna kiselina (poznata i kao oktanska kiselina) 
je zasićena masna kiselina, koja se u tijelu razgrađuje na ketone. Ketoni, navodno, mogu poslužiti kao alternativni izvor energije onim moždanim stanicama koje uslijed Alzheimera više u tu svrhu ne mogu koristiti glukozu (krvni šećer). Zasada nema adekvatne znanstvene potvrde poboljšanja stanja kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, ali neke studije pokazuju takve tendencije.

Kaprilna kiselina je dostupna u kapsulama, ali i kao sastojak kokosova ulja, koje se može konzumirati samostalno ili koristiti u pripremi hrane.

Selen

Oboljeli od Alzheimerove bolesti gotovo u pravilu imaju deficit selena u organizmu. Smatra se da mineral selen sprječava taloženje teških metala na mozgu, živčanom sustavu, kostima i tkivima. Budući da su teški metali čest uzrok oksidativnih oštećenja, selen tako štiti organizam od oksidativnog stresa, a posljedično i od degenerativnih bolesti. Selen također utječe na neurotransmitere u mozgu, odnosno pospješuje neuronske veze. Iako zasad ne postoje znanstveni dokazi, neki istraživači povezuju Alzheimerovu bolest s taloženjem aluminija u mozgu. U tom slučaju bi selen doista bio jedan od elemenata prevencije i zaštite od Alzheimera. Kako god bilo, važno je svakodnevno unijeti preporučenu dnevnu dozu ovoga minerala i tako izbjeći rizike koje nosi njegov manjak.

Iako se selen može uzimati u obliku suplementa, jednostavnija i prirodnija varijanta je uzimanje 2-3 brazilska oraščića ili 30-ak grama drugih orašastih plodova dnevno. Pazite da ne pretjerate, jer selen u prekomjernim dozama može biti toksičan!

Cink

Svestrani mineral cink u našemu organizmu ima više funkcija, a jedna od njih je sudjelovanje u radu transmitera, odnosno prijenosnika živčanih impulsa među stanicama. Osim toga, cink je snažan antioksidans te sudjeluje u eliminaciji teških metala iz tijela. Poput selena, i cink je jedan od nutrijenata čiji je deficit često zabilježen kod oboljelih od Alzheimerove bolesti. Manjak cinka se ponekad očituje u kognitivnim teškoćama, depresiji, razdražljivosti i raznim strahovima. 

Zbog svega navedenoga, treba paziti da se ovaj mineral svakodnevno unosi u dostatnoj količini, bilo putem hrane, bilo putem suplementa. Budući da oboljeli od AB ponekad imaju problema s prehranom, možda je sigurnije uvesti suplement cinka. Pritom valja redovito kontrolirati razinu željeza, jer cink (osobito u većim dozama) može omesti njegovu apsorpciju.


Qoenzim Q10

Ovaj koenzim, koji se prirodno stvara u našem organizmu, sudjeluje u normalnom funkcioniranju staničnog metabolizma. Razina koenzima Q10 smanjuje se s godinama te je njegov deficit relativno čest kod starijih ljudi. Istraživanja su pokazala da osobe koje koriste statine (lijekove protiv kolesterola) također imaju manjak koenzima Q10. Osim što se stvara u organizmu, Q10 se djelomično može unijeti hranom, a najviše ga ima u mesu i ribi. 

Zbog svog blagotvornog učinka na kardiovaskularno zdravlje, Q10 je koristan i za održavanje pravilnog rada mozga. Iako ne postoje znanstveni dokazi da Q10 pomaže u liječenju Alzheimerove bolesti, zbog svog antioksidativnog i blago antihipertenzivnog djelovanja indirektno može biti od koristi oboljelima od Alzheimera. Ako niste sigurni da vaš oboljeli unosi dovoljno ovog koenzima putem hrane, uz konzultaciju s liječnikom ili ljekarnikom razmotrite uzimanje suplementa.

Omega 3

Omega 3 su polinezasićene masne kiseline.  Brojne studije utvrdile su razne blagodati ovih kiselina za zdravlje, što uključuje i smanjen rizik od kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da povećavaju razinu "dobrog" kolesterola (HDL) te smanjuju razinu "lošeg" kolesterola (LDL). Neke studije povezuju povećan unos omega 3 kiselina sa smanjenjem rizika od demencije i/ili kognitivnih oštećenja. DHA, jedan od oblika omega 3 kiselina, sastavni je dio opne koja okružuje i štiti neurone. Osim ovoga svojstva, ove kiseline u organizmu imaju protuupalni i antioksidativni učinak, što dodatno doprinosi očuvanju neurona. Iako konkretni dokazi o djelovanju omega 3 na Alzheimerovu bolest ne postoje, evidentno je da njihov unos općenito blagotvorno utječe na zdravlje mozga.

Omega 3 su dostupne u 3 oblika; ALA (biljnog porijekla) te EPA i DHA (uglavnom iz ribe i nekih algi). Osim u obliku želatinoznih kapsula, mogu se uzimati putem hrane, a osobito dobri izvori su masna riba poput lososa i tune (EPA i DHA) te laneno ulje (ALA).


Resveratrol

Resveratrol je polifenol kojeg prirodno nalazimo u namirnicama poput crnog vina, grožđa, bobičastog voća, kakaa ili pokožice nekih citrusa. Neke studije pokazale su da unos resveratrola potiče tendenciju razbijanja beta-amiloidnih proteina koji inače čine plakove na mozgu, karakteristične za Alzheimerovu bolest. Također, zbog svojih antioksidativnih i protuupalnih svojstava, resveratrol može blagotvorno utjecati na zdravlje mozga. 


Izvori:


Fotografije: Pixabay

Možda će vas zanimati...

Lijekovi u terapiji Alzheimerove bolesti 
Doznajte koji su lijekovi dostupni na hrvatskom tržištu i pod kojim ih uvjetima možete dobiti.




Minerali: Cink - moćan saveznik u borbi protiv virusa Doznajte kako vam cink pomaže protiv gripe i prehlade.


0 comments:

Objavi komentar