U trenutcima iscrpljenosti, svaki će njegovatelj barem ponekad pomisliti kako daje sve od sebe, a ne dobiva ništa natrag. Međutim, to ne može biti dalje od istine. Otvorite srce i raširite ruke – i primite neprocjenjive darove koje vam nudi vaš oboljeli od Alzheimera.







Alzheimerova bolest u obitelji je pravi test strpljenja i snage. Oprez! Alzheimer uz oboljeloga pogađa i obitelj – morat ćete se nositi s izuzetno stresnim situacijama, iznova i iznova ponavljati iste postupke i odgovarati na ista pitanja, boriti se s tjeskobom i depresijom, suočavati se s predrasudama okoline i nedostatkom podrške. Ipak, ne očajavajte, već ojačavajte! I nikada nemojte podcijeniti osobu oboljelu od Alzheimera – ona je najbolji životni učitelj kojega ste si ikada mogli poželjeti!


Životne lekcije kojima će vas poučiti oboljeli od Alzheimerove bolesti


1. Kako se nositi sa stresom

Stres koji prati njegu osobe oboljele od Alzheimerove bolesti jedna je od onih stvari koje potvrđuju maksimu "ono što te ne uništi, to te ojača". Svaki njegovatelj mora odlučiti sam za sebe - hoće li dopustiti da ga stres uništi psihički i fizički, ili će naučiti nositi se s njime i ojačati. 

Njegovatelj osobe oboljele od Alzheimera mora se naučiti nositi sa stresom, jer mu u suprotnom prijeti propadanje u fizičkom i mentalnom smislu. Stalni stres uzrokuje pojačano lučenje kortizola, hormona stresa, a kortizol je poznat kao jedan od uzročnika nakupljanja plakova na mozgu. Dakle, i njegovatelj je, uslijed njegovateljskog stresa, u opasnosti od razvoja demencije! 

Prvi korak u nošenju sa njegovateljskim stresom je preispitivanje životnih vrijednosti i same odluke o njezi oboljele osobe. Ako se brinete za oboljelu osobu samo zato što vas je netko uvjerio da je to vaša dužnost, onda vas nikakva joga niti bjesomučni aerobik neće spasiti od razornog utjecaja stresa kojemu ćete stalno biti izloženi. Međutim, ako ste raščistili sa sobom i odlučili pobrinuti se za blisku osobu jer je to vaša slobodna volja temeljena na vašim uvjerenjima i životnim vrijednostima, sve će ići puno lakše. Dakako, i dalje ćete biti izloženi svakodnevnim stresnim situacijama, ali ćete se s njima puno lakše nositi.

U očuvanju psihofizičkog zdravlja njegovatelju će prije svega pomoći zdrav životni stil, koji obuhvaća zdravu prehranu, primjerenu tjelesnu aktivnost i dovoljno sna. Svaki će njegovatelj prema vlastitim afinitetima i predispozicijama za sebe odabrati opuštajuću aktivnost koja mu najviše odgovara - to može biti kardio-trening, jogging, slikanje, joga, meditacija, čitanje ili slušanje glazbe. Tjelesna aktivnost je izuzetno bitna za jačanje psihe, a za sve izazove koje nosi Alzheimerova bolest doista morate biti psihički jaki.

Jednom kada ste apsolvirali nošenje sa stresom koji vam nosi njega dementne osobe, možete biti mirni - bit ćete imuni na većinu stresnih situacija koje će vas ikada zadesiti u životu.


2. Produbiti suosjećanje i poštovanje

Osoba oboljela od Alzheimera vremenom postaje sve ranjivija i ovisnija o tuđoj pomoći, a istovremeno sve teže te svoje osjećaje i potrebe umije verbalno iskomunicirati. Kako biste prepoznali njezine potrebe, morat ćete razvijati osjećaj empatije i pažljivo promatrati i osluškivati oboljelu osobu. Dementna osoba će se često osjećati izgubljeno, ustrašeno i tjeskobno, a njegovatelj to mora znati prepoznati i reagirati. Ono što je veoma važno znati jest da oboljela osoba nikako ne treba sažaljenje, već suosjećanje i poštovanje. Suosjećajući i poštujući ljudsko biće kao takvo, bolje razumijemo i poštujemo i sami sebe. 


3. Upoznati ljepotu sadašnjeg trenutka

Kao njegovatelj osobe oboljele od Alzheimerove bolesti teško možete planirati svoju budućnost. Vaša draga osoba polako gubi i svoju prošlost i svoju budućnost. Jedino mjesto na kojemu se doista možete susresti jest - sadašnji trenutak. Sreća se doista nalazi u malim, svakodnevnim stvarima - u osmijehu, u lijepom danu, u služenju. Iako je tomu oduvijek tako, možda će vam tek osoba oboljela od Alzheimera pomoći da toga u potpunosti postanete svjesni.

4. Pažljivo filtrirati prijateljstva i druge međuljudske odnose

Čistim svoj život od onih šupljih ljudi, kojima vjetar huji kroz glavu i kroz grudi, tako je pjevao jedan i jedini Arsen. Svaki će njegovatelj, prije ili kasnije, morati proći kroz prilično bolan proces gubitka nekih ljudi i odnosa. Međutim, nema razloga za brigu - otpast će samo oni koji ionako iz nekog razloga ne valjaju za nas. S druge strane, otkrit ćete da su vam neki ljudi i odnosi vrjedniji od dragulja - i budite zahvalni na toj spoznaji. 

5. Upoznati mirnu moć strpljenja

Slušanje uvijek istih pitanja, stalno ponavljanje istih radnji, objašnjavanje istih postupaka, živjeti život kao u usporenom filmu, i sve to u višegodišnjem trajanju - izazovi su s kojima se svakodnevno susreće većina njegovatelja oboljelih od Alzheimera. Pred njegovateljem su otvorena dva puta - ili će sam sići s uma, ili će razviti svoje strpljenje do te mjere da ga više ništa ne može uznemiriti. Strpljenje u ovom slučaju podrazumijeva i odustajanje od očekivanja i prihvaćanje situacije kakva jest. Strpljenje znači i vjerovanje da se sve odvija onako kako treba i onom brzinom kojom treba, svijest da život nije niti utrka niti natjecanje.


6.  Oprostiti i odbaciti suvišne terete

Uz sve praktične i mentalne izazove kojima ste izloženi svaki dan, jednostavno si ne možete dopustiti konstantnu ljutnju i zamjeranje ljudima koji nisu ispunili vaša očekivanja, čak i kad su ona opravdana.

Primjerice, teret njege je u potpunosti prepušten vama, dok ostali članovi obitelji pronalaze izgovore za nesudjelovanje u njezi oboljele osobe. Posve je prirodno u toj situaciji biti povrijeđen i ljut. Međutim, ako potraju, ovi osjećaju predstavljaju još i dodatan teret. Ono što kao njegovatelj morate osvijestiti jest da su ljudi često nezreli i sebični, i da nikakva vaša ljutnja to neće promijeniti. Radije budite zahvalni da i sami niste takvi - oprostite i otpustite taj teret sa svoga srca. 


7. Voljeti bezuvjetno

Mi nismo anđeli, nitko od nas. Ponekad će osoba za koju s toliko pažnje brinemo biti osorna i gruba, možda će nas povrijediti i uvrijediti. Ponekad se može činiti da nimalo ne cijeni sve što žrtvujemo i činimo za nju. Međutim, s vremenom će ove teške i gorke misli zamijeniti jedna spoznaja - spoznaja da je oboljela osoba takva zato što je bolesna, zato što je umorna, nesigurna, uplašena, zato što više nema kapacitet ispravnog rasuđivanja i prepoznavanja potreba drugih ljudi. Spoznaja da se iza prividne grubosti i zloće krije tek ranjivi čovjek u potrebi - početak je bezuvjetne ljubavi prema čovjeku kao takvom kakav jest. Ovo nipošto ne znači da njegovatelj treba trpjeti vrijeđanje i ponižavanje, već samo da mora osvijestiti što se krije iza takvog ponašanja. Na taj će se način moći mirno zaštititi, a da pritom ne povrijedi ili ponizi oboljelu osobu.


8. Prihvatiti prolaznost i smrt

Iako nas starenje samo po sebi prisiljava na suočavanje s prolaznošću i smrću, Alzheimerova bolest još dodatno potencira ova pitanja. Promatrajući blisku osobu koja nepovratno gubi svoja sjećanja, navike, osobine i ostale značajke vlastitog identiteta, njegovatelja prati stalan osjećaj gubitka, neugodan osjećaj da mu voljena osoba sve više klizi kroz prste, a on je nemoćan da to spriječi. U jednom trenutku će taj teret postati nepodnošljiv, a njegovatelj će morati prihvatiti neminovnost prolaznosti - kako osobe koju njeguje, tako i svoje vlastite.


9. Otkriti ljekovitost humora

Nije bez razloga mudri Thomas More smislio molitvu za humor. Čovjeku koji je osvijestio svoju beznačajnost u bespućima svemira i svoju nemoć da upravlja svojim životom, smisao za humor je spasonosan lijek. Osim što humor pomaže kod duboko filozofskih i ontoloških pitanja, provjereno pomaže i u svakodnevnim situacijama.

Alzheimerova bolest na više načina pogađa temelje ljudskog dostojanstva. Jedna od važnih zadaća njegovatelja i članova obitelji je zaštita dostojanstva oboljele osobe. Tako će humor i okretanje na šalu ponekad biti vrlo korisno u neugodnim situacijama, kada se oboljela osoba osjeća manje vrijednom ili posramljenom zbog svojih deficita. Podrazumijeva se da šale moraju biti prilagođene kognitivnim mogućnostima oboljele osobe, odnosno njezinom smislu za humor, ukoliko je barem donekle ostao očuvan. Šale trebaju poslužiti opuštanju i razbijanju nelagode; šala ne smije nikoga uvrijediti ili poniziti. Smisao za humor, pogotovo za onaj na vlastiti račun, svakako će pomoći i njegovatelju da se lakše nosi s ozbiljnim izazovima svakodnevne njege. 



0 comments:

Objavi komentar